Po dolasku na Gornji grad, učenici odijevaju jednostavne kostime srednjovjekovnih obrtnika, te se dijele u cehove. Na taj se način upoznaju s organizacijom cehovskih udruženja i na simbolički način postaju građani srednjovjekovnog Gradeca.

Već na prvoj postaji gornjogradske šetnje učenici se susreću s činjenicom dugovječnog antagonizma obrtničkog Griča i biskupskog Kaptola, a kroz priču o Krvavom mostu i istoimenoj ulici koja je dobila ime po burnim sukobima, bit će riječi i o potoku Medveščaku, granici između dva susjedna brežuljka iz kojih će se kasnije razviti grad Zagreb.

U ulici Dverce posjetiteljima pristupa kralj Bela IV i dodjeljuje Zlatnu bulu kojom proglašava Gradec slobodnim kraljevskim gradom. Od njega će učenici saznati sve o najezdi Tatara, podizanju utvrda oko grada te sadržaju i značaju isprave koju im je dodijelio u znak zahvalnosti.

Pokraj kule Lotrščak djeca susreću Mandušu, glavni lik povijesnog romana Kći Lotrščaka, najpopularnije zagrebačke spisateljice svih vremena – Marije Jurić Zagorke. Manduša će govoriti o povijesti i značaju te kule, objasniti što je ona predstavljala nekad (gradska vrata Dverce; zvono za uzbunu), koje su njene današnje karakteristike (Grički top), dok će legendu o nastanku imena Zagreb ispričati kroz kratku lutkarsku predstavu na pomičnom teatrinu.

Na Katarinskom trgu posjetitelje će presresti pater Petar Vragović, prvi od dvojice redovnika Isusovaca koji su početkom 17. stoljeća stigli na Gradec i zauvijek promijenili njegovo lice. On će pripovijedati o Crkvi svete Katarine, prvoj zagrebačkoj gimnaziji, Jezuitskom samostanu i Plemićkom konviktu. Nakon toga će posjetitelje kroz Habdelićevu ulicu odvesti do prve i najdugovječnije zagrebačke ljekarne.

Kod Kamenitih vrata djeca će upoznati Magdu Paprenjarku, jedan od glavnih likova Šenoinog povijesnog romana Zlatarevo zlato. Ona će pripovijedati o važnosti tog jedinog sačuvanog ulaza u grad, o liku Dore Krupićeve koja se kroz kip prometnula u vječnu čuvaricu gradskog ključa te o čudotvornoj slici i zavjetnoj kapelici Majke Božje. Magda dalje vodi posjetitelje do središta javnog života srednjovjekovnog Gradeca – Trga svetog Marka. Na Markovom trgu Magda će pripovijedati o svakodnevnom trgovanju, ali i razmiricama, javnom kažnjavanju i praznovjerju Gričana te o kmetskim stradanjima i okrutnom smaknuću Matije Gupca čija glava stoji na uglu Markovog trga i Ćirilometodske ulice.

Gornjogradska šetnja završava u Opatičkoj ulici, u Muzeju Grada Zagreba. Nakon kratke pauze, djeca ponavljaju usvojeno znanje kroz međusobno natjecanje dječjih cehova u kvizu. Nakon kviza, djeca u pratnji stručnog muzejskog vodstva, odlaze u obilazak Muzeja grada Zagreba, u kojem će uživo vidjeti razne predmete o kojima su slušali tijekom kostimiranog obilaska (cehovska soba, Zlatna bula..) te na taj način još više proširiti svoje znanje o Zagrebu i svom zavičaju.